Manja slova Veća slova RSS

>

Digitalno društvo kao prilika za sve građane

Potpredsjednik Lazović za magazin Diplomacy&Commerce

Potpredsjednik Lazović za magazin Diplomacy&Commerce
Datum objave: 12.07.2016 13:35 | Autor: MIDT

Ispis Štampaj stranicu


Digitalno društvo kao prilika za sve građane

Pored stranih direktnih investicija, turizma i velikih infrastrukturnih projekata, Crna Gora je veoma posvećena izgradnji informacionog društva i telekomunikacija kao podrške postojećim platformama razvoja ali i novim mogućnostima sveobuhvatnog društvenog razvoja.

"Brojni razvojni projekti koje Crna Gora realizuje u turizmu, poljoprivredi i energetskom sektoru su osnova budućeg ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Razvoj informacionog društva, primarno zasnovanog na dostupnosti broadband interneta, podudara se sa tim aspiracijama i smatra se temeljem razvoja digitalne ekonomije i daljeg rasta BDP-a" – istakao je Vujica Lazović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije.

1. Šta su ključni faktori koji doprinose privrednom rastu Crne Gore koji je dosta bolji od regionalnih i evropskih trendova?


Rast crnogorske ekonomije od 3,2% u 2015., iako ispod naših očekivanja, bio je medju najvišim u regionu, prevazišao rast ekonomije eurozone od 1,7% i svjetski koji je iznosio 3,1%. Generatori rasta crnogorske ekonomije su strane direktne investicije koje su rasle 75% i krediti koji su započeli uzlaznu putanju nakon konstantnog pada od početka svjetske ekonomske krize. Što se tiče privrednih sektora, najveći uticaj imaju turizam i njemu komplementarni sektori i proizvodnja električne energije. Godinu 2015. karakterisao je veliki broj sunčanih dana što je išlo u prilog rastu prihoda od turizma od skoro 20%, ali uticalo na pad proizvodnje električne enrgije od 6% jer dvije trećine dolazi iz hidro-energetskih izvora.

2. Kako ste zadovoljni trenutnim stanjem u vezi sa velikim razvojnim projektima koji su u toku u Crnoj Gori?


Imajući u vidu nestabilnu političku situaciji u Evropi i svijetu i koliko ona može da utiče na spremnost investitora da ulažu, možemo biti i više nego zadovoljni realizacijom razvojnih projekata u Crnoj Gori. Kod većine njih, sve ide po planu. Tu prvenstveno mislim na započete kao što su izgradnja rizorta na Luštici i Kumboru, podmorskog elektroprenosnog kabla, izgradnja nekoliko velikih hotela sa četiri i pet zvjezdica. Iako izgradnja autoputa nije započeta krajem 2015. godine, ovu godinu smo započeli sa završenim pripremnim radovima i početkom izgradnje prioritetne dionice. Uskoro će biti potpisani ugovor za igradnju drugog bloka termoelektrane u Pljevljima. Iako nisu pojedinačno velike, investicije u poljoprivredne kapacitete i proizvodnju su razvojnog kraktera i veoma bitne za unapredjenje ukupne preradjivačke industrije i izvoza i kompelemtarni turizmu. Lično, volio bih da vidim još projekata kako ulaze u fazu realizacije, posebno onih koji direktno ili indirektno znače otvaranje radnih mjesta i angažovanje proizvodnih kapaciteta, mijenjajući strukturu crnogorske ekonomije u pravcu manje zavisnosti od vremenskih uslova.

3. Šta pregovore o gradnji velikog energetskog objekta drugog bloka Termoelektrane TE u Pljevljima, čini posebno zahtevnim?


Ovo je projekat sa više složenih aspekata i u fazi planiranja i pripreme morao se izraditi čitav set dokumenata koji definiše pravne, tehničke i ekonomske elemente. Dodatno, ovako veliki projekat iziskuje saradnju na više nivoa, i podržan je od strane Vlade Crne Gore i Vlade Republike Češke kroz mehanizam Međudržavnog sporazuma koji će biti zaključen.

Imajući u vidu da će Elektroprivreda Crne Gore biti investitor projekta, posebno je zahtjevno i obezbjeđenje onog dijela novca koji kompanija nema i za koji se pregovara o povoljnom kreditu. Poznata je činjenica koliko su banke restriktivne pa je bilo neophodno pružiti mnogo detalja kako bi se olakšao proces odlučivanja. S tim u vezi, i Studija izvodljivosti je rađena konzervativno kako bi se stvorile pretpostavke da banke u što kraćem roku odobre sredstva i time se obezbijedi konstrukcija sa realnim izvorima i troškovima finasiranja. Pred pregovaračkim timovima bio je i zahtjevan posao usaglašavanja tehničke specifikacije vodeći računa o tehnološkom napretku, ekološkim standardima, energetskoj efikasnosti i ekonomskoj isplativosti projekta. Jedan od izazova će biti i ulaganje u Rudnik uglja Pljevlja i njegov dalji razvoj imajući u vidu da je je ugalj ključni torašk u proizvodnji električne energije.

4. Kako se planovi iz domena izgradnje informacionog društva uklapaju u ove razvojne planove Crne Gore?

Razvojnu osnovu informacionog društva u Crnoj Gori predstavlja broadband infrastruktura. Neophodna su ulaganja u ovaj segment i zajednički rad svih uključenih strana, države i operatora, kako bi univerzalnost brzog širokopojasnog interneta postao standard u Crnoj Gori. Bez adekvatne infrastrukture, što su pokazala brojna istraživanja, nema neophodnog impulsa za napredak digitalne ekonomije i, samim tim, nema neophodnog rasta BDP-a koji potiče direktno iz ulaganja u broadband. To je i razlog iz kojeg smo u ovom segmentu zacrtali sebi visoke ciljeve, na koje nas, uostalom, obavezuje i Digitalna Agenda za Evropu. Osim toga, kao turistička destinacija, Crna Gora radi i na drugim projektima vezanim za internet pristup, poput projekta Wireless Montenegro, koji omogućava građanima i posjetiocima besplatan pristup na javnim lokacijama, što nas čini konkurentnim u jednom smislu koji je dosta važan s obzirom na to u kolikoj mjeri je internet postao osnovna ljudska potreba. Naš plan je da, sa internet pristupom kao bazom i digitalnom ekonomijom kao nadgradnjom, učinimo Crnu Goru otvorenim, digitalnim društvom u kojem sve društvene grupe mogu da profitiraju od korišćenja savremenih tehnologija. U tom kontekstu, želimo da prevaziđemo digitalni jaz i ostvarimo puni društveni potencijal, budući da savremene tehnologije otvaraju mogućnosti stvaranje jedne nove vrste socijalne jednakosti. Gotovo sva istraživanja pokazuju koliko svijet danas gubi – i u materijalnom i nematerijalnom smislu – od neuključivanja svih društvenih grupa u razvoj digitalne ekonomije. Geografske i demografske karakteristike omogućavaju Crnoj Gori da u ovom pogledu ode korak dalje od ostalih, što istovremeno predstavlja obavezu za nas – edukacija i osnaživanje građana i biznisa su ključni korak u pravcu izgradnje digitalne ekonomije.

5. Šta su u tom pogledu ambicije Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije do 2020.?


Naše ambicije su, po različitim programskim segmentima i ciljevima, izložene u cjelosti u novom strateškom dokumentu – u “Strategiji razvoja informacionog društva Crne Gore do 2020.”. Ovo je treća strategija tog tipa, koja se prirodno nadovezuje na akcione linije minulih strategija, uvažavajući razvojni okvir koji smo dostigli, zajedno sa ambicioznom i sveobuhvatnom perspektivom budućnosti. Njen opšti okvir – infrastruktura, bezbjednost i digitalna ekonomija – predstavlja okosnicu naših planova. U skladu sa tim, može se reći da smo čvrsto riješeni da stvorimo naprednu infrastrukturu, bezbjedan nacionalni informatički ambijent, ojačan administrativnim i institucionalnim kapacitetima, i da na toj bazi gradimo digitalnu ekonomiju kroz e-segmente koje smo prepoznali u dokumentu. Osnov razvoja privrede su mala i srednja preduzeća, sa start up i spin off kompanijama u fokusu. Ovdje smo na samom početku, i budući da još uvijek nijesmo zadovoljni nivoom korišćenja mogućnosti interneta i tehnologija od strane biznisa, ovo je u dijelu digitalne ekonomije naš najkrupniji zadatak. Biznisi moraju sa svoje strane prepoznati te benefite, a naše je da im to omogućimo kako kroz edukaciju tako i kroz stvaranje povoljnog razvojnog ambijenta. U digitalnoj ekonomiji ne postoji više gotovo ništa što je samo lokalno i ograničeno, i smatram da nas pravi razvoj čeka onda kada to crnogorski biznisi i sami prepoznaju. Tu su i brojni drugi zadaci, koji u mnogo većoj mjeri zavise od same države – razvoj e-uprave, e-zdravstva, digitalno uključivanje marginalizovanih grupa, i posebno veliko pitanje e-obrazovanja. Ono što bih posebno izdvojio je razvoj ljudskog kapitala – trudili smo se da u novom dokumentu pokažemo da su ljudi i ideje ključ digitalne ekonomije. Nama su potrebni stručnjaci sa jedne, i napredni korisnici-građani sa druge strane. Planiramo da učinimo sve kako bismo stvorili ambijent za razvoj i jednih i drugih digitalnih vještina.

6. Koliko ste zadovoljni razvojem telekomunikacionog sektora i šta su tu ključni izazovi u narednom periodu?


Crna Gora je dostigla zavidan stepen razvoja telekomunikacija, i po mnogim rješenjima koja se svakodnevno primjenjuju, lider je u regionu. ICT sektor u Crnoj Gori je dobro razvijen i konkurentan je na regionalnom nivou, prije svega zahvaljujući postojanju snažnih telekomunikacionih operatera sa stranim kapitalom. Tzv. „C“ segment (komunikacije) ICT sektora jedan je od zamajaca crnogorske privrede sa oko 300 miliona eura godišnjeg prometa.

Broadband pristup internetu omogućava građanima i preduzećima da komuniciraju i proizvode na brži i efikasniji način. Od izuzetne je važnosti da Crna Gora svoje napore usmjeri na obezbjeđivanje ubrzanog razvoja elektronskih-komunikacionih mreža i usluga, uslove za zdravu konkurenciju na tržištu, ekonomičnost i uvođenje novih tehnologija i usluga u ovom sektoru, kao i primjenu međunarodnih standarda i principa.

Crna Gora je prepoznala značaj informaciono-komunikacionih tehnologija za sopstveni progres i ovoj oblasti posvetila je veliku pažnju, izdižući je na nivo prioriteta u svojim razvojnim planovima. Posebno se pažnja posvetia razvoju informaciono-komunikacione infrastrukture, elektronskih servisa, kao i promociji informaciono-komunikacionih tehnologija.

U julu prošle godine je uspostavljen prvi IXP u Crnoj Gori, u saradnji sa ITU-om, a saradnja je uspostavljena I sa Svjetskom bankom na polju analize stanja broadbanda u zemlji I mogucnostima njegovog razvoja. Isto tako, Imajući u vidu da početkom 2017. godine ističu odobrenja postojećim operatorima, kao i da se nakon gašenja analognog signala, 17. juna 2015.godine, oslobodio spektar digitalne dividende, u postupku je aukcija za dodjelu spektra. Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost Crne Gore, kao nacionalno tijelo za upravljanje radio-frekvencijskim spektrom, sprovodi postupak javnog nadmetanja za dodjelu odobrenja za korišćenje radio-frekvencija iz opsega 800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2 GHz i 2,6 GHz za realizaciju javnih mobilnih elektronskih komunikacionih mreža.

Podsticanje investicija za razvoj fiksnih i mobilnih komunikacionih mreža, kao i valorizacija telekomunikacione infrastrukture u državnom vlasništvu zadaci su na kojima se predano radi. Njihova realizacija garantuje da će sektor elektronskih komunikacija i dalje biti stub razvoja crnogorske ekonomije i značajan segment bruto domaćeg proizvoda (BDP). Rast bruto društvenog proizvoda se ostvaruje i razvojem širokopojasnog pristupa, koji će sa druge strane uticati na produktivnost rada, zaposlenost, ali i poboljšavane efikasnosti rada javnog sektora.

Sva pravna regulativa, kojom se definiše ova oblast, usklađena je sa onom koja važi u zemljama članicama EU, čime su stvoreni osnovni preduslovi za razvoj ICT sektora, a vrlo pažljivo i predano se radi na stvaranju što povoljnijeg ambijenta za razvoj tržišta telekomunikacija, što rezultira izuzetno intenzivnim razvojem ovog sektora u našoj državi.
Izazov za skoriju budućnost je da Crna Gora bude visoko razvijeno informaciono društvo, u kojem će nivo primjene informacionih tehnologija biti na nivou zemalja članica Evropske unije, a to se prvenstveno postiže ukoliko ostvarujemo ciljeve iz Digitalne agende za Evropu koja je prva od sedam ključnih inicijativa predviđenih programom Strategije Evropa 2020. Prioritetna područja djelovanja ove Agende, na nivou EU, su između ostalog-poboljšanje interoperativnosti informacionih i komunikacionih proizvoda i usluga, podsticanje povjerenja i sigurnosti na internetu, osiguranje pružanja znatno bržeg pristupa internetu, dalje ulaganje u istraživanje i razvoj, poboljšanje digitalne pismenosti, znanja i e-inkluzije, primjena informacionih i komunikacionih tehnologija u rješavanju ključnih izazova društva, kao što su klimatske promjene, povećanje troškova zdravstvene njege i sl., što će biti I naši ciljevi razvoja u narednom periodu.

7. Koliko je Crna Gora u stanju da odškoluje stručnjaka u ove dve vrlo zahtevne oblasti?

Kapaciteti Crne Gore su u ovom dijelu trenutno dosta ograničeni. Postoji niz studijskih programa koji školuje inžinjere informatike, kako na državnom tako i na privatnim univerzitetima, ali oni samo jednim dijelom zadovoljavaju potrebe tržišta. Studijski programi su šaroliki, neujednačeni i razuđeni, i ne prate obrazovne trendove u ovoj oblasti. Ova činjenica je posebno naglašena u novom strateškom dokumentu. Takođe, poseban problem predstavlja kurikulum u osnovnom i srednjem obrazovanju, koji ne odgovara na zahtjeve doba, budući da se informatički predmeti kasno uvode, da njihov status kao izbornih predmeta nije zadovoljavajući, da ih nema dovoljno i da nijesu na adekvatan način koncipirani. Ovo je zadatak koji mora uključiti više aktera, naročito u trenutku kada se u naprednim ekonomijama potreba za informatikom više i ne dovodi u pitanje, već se njen nivo uključivanja u nastavu konstantno unapređuje, i programiranje postaje polako đačka svakodnevica. Najprije moramo promijeniti stav koji javno mnjenje ima prema digitalnim vještinama, i mora se razumjeti da nam nijesu dovoljne samo osnovne vještine. One su već stvar bazične pismenosti. Napredne vještine i ekspertiza su ključ progresa, zbog proste činjenice da napredak tehnologija, koji je munjevit, zahtijeva i napredak ljudi i vještina. Kako na globalnom, tako i na lokalnom planu, ljudi moraju da se razvijaju istim tempom kao i tehnologije. Crna Gora u tom smislu i kasni i mi ovdje nemamo izbora osim da strateškim odlukama prenebregnemo problem i uhvatimo korak sa vremenom.

8. U sklopu obeležavanja deset godina nezavisnosti Crne Gore obeležena je i osmogodišnjica nacionalnog domena .me. Kako održati atraktivnost ovog svojevrsnog nacionalnog ambasadora Crne Gore?

Za globalno tržište domena, u ovom trenutku, sa sigurnošću možemo reći da je tržište savršene konkurencije. ICANN-ovim gTLD programom, od oktobra 2013. godine, lansiran je 1.051 generički domen najvišeg nivoa (gTLD) i ovom dinamikom planirano je oslobađanje još 349 gTL domena, što ukupno daje 1.400 novih generičkih domena na globalnom tržištu. Kada tom broju dodamo 253 državna koda domena najvišeg nivoa (ccTLD - country code Top Level Domain) i 22 generička domena koji su postojali i prije pokretanja ICANN-ovog programa lansiranja 1.400 novih generičkih domena najvišeg nivoa, imamo ispunjene sve preduslove na kojima počiva model savršene/potpune tržišne konkurencije, gdje je neophodno uložiti velike napore da bi se održala atraktivnost bilo kojeg domena, kako generičkog tako i državnog koda domena najvišeg nivoa.
Strategija pozicioniranja .ME domena kao svojevrsnog internet ambasadora Crne Gore u svijetu i diferenciranja u odnosu na sve brže rastući broj domena najvišeg nivoa, temelji se na personalizovanom pristupu internet korisnicima. Aktivnom promocijom domena .ME, tačnije direktnim obraćanjem internet korisnicima, stvorena je jaka baza .ME korisnika. Ovaj način promocije ima prvenstveno edukativni karakter, u kojem prikazivanjem dobrih primjera korišćenja .ME domena dajemo osnovu za novi sadržaj na domenu. Takođe, ovaj pristup je nešto što je kompletnu indsutriju domena pokrenulo u smjeru ljudskosti i humanosti u digitalnom svijetu. Domen .ME smo promovisali kao sredstvo koje će pomoći krajnjim korisnicima da prezentuju svoje posebnosti i jedinstvenosti u digitalnom svijetu. Domen .ME se na ovaj nacin pozicionirao kao najličniji domen i sigurno će u budućnosti ostati tako, bez obzira na ubrzano rastuću konkurenciju.
Pored personalizovane interakcije sa internet korisnicima, odnosno one-to-one marketinga, Razvojnim programom uspostaviljena je saradnja sa internet gigantima kao što su Facebook, Yahoo, Wordpress, Universal Pictures, Google, The New York Times, AliBaba, Naver i dr, što doprinosi kredibilitetu na osnovu kojeg će domen “.ME” i u budućnosti generisati rast na globalnom tržištu. Nadalje, ostvarena je saradnja sa 237 akreditovana registrara koji, zajedno sa svojom prodajnom mrežom, predstavljaju i nude domen .ME internet korisnicima iz preko 200 zemalja širom svijeta. Iako je crnogorski domen .ME među najmlađim državnim kodovima domena najvišeg nivoa, isti je ostvario izvanredan uspjeh na globalnom tržištu po broju registracija i po kvalitetu sadržaja, upravo zbog dobre strateške orjentacije i uspješne politike upravljanja jedinstvenim dvoslovnim kodom naše države. Uprkos oštroj konkurenciji na globalnom tržištu domena, .ME internet ekstenzija se visoko kotira i zauzima zavidnu poziciju, kako među državnim tako i među generičkim kodovima domena najvišeg nivoa, dok se zbog svoje posebnosti svrstava u grupu generičko-državnih kodova domena najvišeg nivoa (gccTLD).

Link ka originalnom članku: https://issuu.com/colorpressgroup/docs/montenegro_2016_web